Švedska, Danska i Norveška su najavile produženje graničnih kontrola do 11. maja 2026. godine. Iako se Šengenski sistem zasniva na principu slobodnog kretanja ljudi i robe, ove zemlje opravdavaju svoje odluke navodeći ozbiljne prijetnje javnom redu i unutrašnjoj sigurnosti.
U slučaju Švedske, kontrole obuhvataju sve unutrašnje granice – kopnene, morske i zračne – kao i kopnenu granicu s Danskom. Švedske vlasti ukazuju na rastuću prijetnju od organiziranih kriminalnih grupa i islamističke radikalizacije. Također ističu aktivnosti stranih država koje iskorištavaju lokalne kriminalne grupe kako bi destabilizirale zemlju.
Danska produženje navodi kao potrebu za suzbijanjem sabotaža i terorizma, koji, kako Kopenhagen ukazuje, mogu biti inspirisani Rusijom ili povezani s izraelsko-palestinskim sukobom. Napadi na jevrejske i izraelske ciljeve ostaju posebno rizično područje, a kontrole se prvenstveno provode na granicama s Njemačkom, s mogućnošću proširenja na druga područja.
Norveška se, s druge strane, fokusira na zaštitu kritične infrastrukture, posebno energetskog sektora. Oslo održava kontrole u lukama koje opslužuju trajektne veze sa zemljama Schengena, navodeći prijetnju sabotaže od strane ruskih obavještajnih službi.
Schengen pod pritiskom
Iako je Schengenski prostor namijenjen ukidanju graničnih kontrola između država članica, u praksi se sve veći broj zemalja odlučuje za privremene, a zatim sistematski produžene sigurnosne mjere. Posljednjih mjeseci, broj zemalja koje održavaju interne kontrole značajno se povećao.
Stručnjaci ističu geopolitičke tenzije, rizik od terorizma i rastuću aktivnost organiziranog kriminala kao faktore koji doprinose tome. Međutim, za transportnu industriju ovo ima značajne posljedice: duže vrijeme putovanja, veće operativne troškove i neizvjesno planiranje ruta.
